Kvalitativne metode u istraživanju knjižnica i korisnika: primjeri usmene povijesti za prikupljanje podataka i utemeljene teorije za analizu

V.7. Kvalitativne metode u istraživanju knjižnica i korisnika: primjeri usmene povijesti za prikupljanje podataka i utemeljene teorije za analizu

"Image courtesy of kibsri / FreeDigitalPhotos.net".

Rezultati kvalitativnih metoda mogu se koristiti za vrednovanje rada i usluga knjižnica, opise ponašanja korisnika, očekivanja zajednice od knjižnica i njihovih međusobnih odnosa.

Sadržaj: Opća je svrha radionice upoznavanje polaznika s osnovama kvalitativnih metoda istraživanja. Rezultati ovih metoda mogu se koristiti za vrednovanje rada i usluga knjižnica, opise ponašanja korisnika, očekivanja zajednice od knjižnica i njihovih međusobnih odnosa. Sažeti su principi i razni pristupi kvalitativnim istraživanjima. Prikazani su detaljni opisi dvaju metoda s brojnim primjerima. Prva metoda je usmena povijest – intervjui pomoću kojih se skupljaju podaci. Druga metoda je primjena utemeljene teorije – razvijanje kodova i analize o sadržaju iskaza pomoću kodiranja u svakom intervjuu. Brojni primjeri su uzeti iz doktorskog rada čija je svrha bila istražiti djelovanje i život knjižnica, knjižničara i korisnika u nizu gradova koji su bili pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991-1995. (Šapro-Ficović, M. (2012)). U deset gradova je intervjuirano ukupno 50 knjižničara i 17 korisnika. Oni su omogućili stvaranje zapisa usmene povijesti evocirajući sjećanja na događaje, knjižnične usluge i korištenje knjižnica pod opsadom. Kroz svjedočenja knjižničara i korisnika te kroz primjere kontinuiranog pružanja usluga pod teškim uvjetima, knjižnice su dokazale svoju vrijednost u zajednici. Jedan od glavnih ishoda takvih kvalitativnih metoda su iskazi s primjerima o vrijednosti knjižnica. Korištenjem navedenih metoda pokazan je doprinos knjižnica društvenom kapitalu (social capital).

Namjena: Diplomiranim knjižničarima, studentima knjižničarstva, a posebice informatorima i voditeljima odjela za rad s korisnicima, voditeljima knjižnica i drugim informacijskim stručnjacima.
Ishodi učenja:

Po odslušanom tečaju polaznici bi trebali moći:

  • definirati osnovne principe kvalitativnih metodologija, usmjerenih prema knjižnicama i korisnicima;
  • početi razvijati primjenu međunarodno prihvaćenih metoda usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka od knjižničara i korisnika o radu i vrijednosti knjižnica kroz povijest;
  • početi razvijati primjenu široko utvrđenih metoda utemeljene teorije (grounded theory) za analizu podataka;
  • ocijeniti rad i doprinos knjižnica u gradovima pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata;
  • doprinijeti informacijama i studijama o vrijednosti knjižnica.

Odabrana literatura:

1. Halmi, A. (2005). Kvalitativna istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Zagreb : Naklada Slap.

2. Merriam, S. B. (2009) Qualitative Research: A Guide to Design and Implementation (Jossey-Bass Higher & Adult Education Series) New York: Wiley.

3. Mihalić, M. (2012). Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? : prema vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55 (1); L. 29-44.

4. Qualitative Research Methods: A Data Collector’s Field Guide (n.d.) Pretrazeno 7-1-2013: http://www.fhi360.org/nr/rdonlyres/etl7vogszehu5s4stpzb3tyqlpp7rojv4waq37elpbyei3tgmc4ty6dunbccfzxtaj2rvbaubzmz4f/overview1.pdf.

5. Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu..

Detalji tečaja

      • 5 sati
      • 0.5 CEU
      • Nacionalna i sveučilišna knjižnica

 

    • u pripremi
    • 250 kn (200 kn + PDV)

 

Predavači/ce:

Dr. sc. Marica Šapro-Ficović

 

Kompetencijska matrica: E.4. , G. GENERIČKE I OPĆE KOMPETENCIJE
Metode poučavanja: predavanje
Mjerenje postignuća: U interakciji s polaznicima razradit će se ideje vezane uz primjenu opisanih metoda istraživanja.