II.18. Kako kreirati program informacijskog opismenjavanja na visokoškolskoj razini: uloga knjižničara/poučavatelja

Namjena:
Radionica je namijenjena ponajprije visokoškolskim knjižničarima, ali i svim drugim zainteresiranim knjižničarima i informacijskim stručnjacima koji provode edukacije ili programe informacijskog opismenjavanja na svojim institucijama. Potrebno je osnovno predznanje o informacijskoj pismenosti.

Ishodi učenja:
Polaznici će po odslušanom tečaju biti u mogućnosti:
1. kreirati i provesti programe informacijskog opismenjavanja
2. odabrati pristup primjeren specifičnom kurikulumu
3. planirati korake u razvoju specifičnog programa programa informacijskog opismenjavanja i participirati u pojedinim koracima
4. definirati i analizirati ishode učenja na razini programa informacijskog opismenjavanja
5. upotrebljavati primjerene tehnike i alate u kreiranju i provedbi programa programa informacijskog opismenjavanja
6. primijeniti praktične smjernice i savjete u kreiranju i provedbi programa informacijskog opismenjavanja
7. osvijestiti važnost znanja i razumijevanja provedbe programa informacijskog opismenjavanja i važnosti uključivanja programa na formalnoj razini visokoškolske ustanove
8. zagovarati interdisciplinarni pristup u provedbi programa informacijskog opismenjavanja (suradnja knjižničara i nastavnika)

Sadržaj:
Znanje i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije i informacijskih izvora dostupnih na internetu i u različitim oblicima (analognim i digitalnim) usko je povezano s korisničkim potrebama, pa knjižničari moraju ukazati korisnicima na različite mogućnosti i pristup izvorima informacija. Zbog toga su programi informacijskog opismenjavanja postali neizostavan dio rada visokoškolske knjižnice budući da kompetencije i vještine obuhvaćene informacijskom pismenošću postaju preduvjet za uspješno učenje studenata i podloga za cjeloživotno učenje. No, bez obzira na važnost formaliziranja sadržaja informacijske pismenosti različita je praksa na visokoškolskim knjižnicama u Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu. Naime, u izvođenju i primjeni tipova poučavanja informacijskog opismenjavanja studenata, visokoškolske knjižnice nailaze na različite probleme. Oni su u praksi katkada teže ostvarivi s obzirom na različitu osviještenost sudionika obrazovnog procesa ili ne uključivanje IP u kurikulum visokoškolske institucije.
S druge strane, Torras (2009) ističe važnost razvijanja pedagoških vještina knjižničara za kreiranje i provedbu programa informacijskog opismenjavanja. Odnosno da bi knjižničari bili uključeni u nastavni proces, oni pritom moraju biti i dobri poučavatelji/edukatori, moraju poznavati metode i tehnike učenja, tj. različite didaktičke modele podučavanja. Naglašava da je pri izboru tipa informacijskog opismenjavanja nužno uzeti u obzir primjerenost sadržaja programa informacijskog opismenjavanja, odnosno vještine koje bi trebala imati svaka informacijski pismena osoba te specifičnost pojedinoga područja; metodologiju provedbe programa informacijskog opismenjavanja, kao i izbor najprimjerenijih obrazovnih modela učenja.
Sadržaj tečaja bi stoga obuhvatio pregled najvažnijih koraka, od kreiranja programa informacijskog opismenjavanja do same provedbe i vrednovanja programa. Pritom bi sudionici dobili zadatak izrade vlastitoga programa informacijskog opismenjavanja prema prikazanim koracima.
Svrha je ovoga tečaja osnažiti knjižničarsku zajednicu o važnosti uključivanja programa informacijskog opismenjavanja na formalnoj razini visokoškolskih institucija u Republici Hrvatskoj i razvijanja vještina informacijske pismenosti studenta. Na praktičnoj razini u sklopu ovoga tečaja korisnicima će se ponuditi smjernice za izradu i provedbu formalnih programa informacijskog opismenjavanja u praksi visokoškolskih knjižnica i institucija u Republici Hrvatskoj.

Odabrana literatura:

Australian and New Zealand Information Literacy Framework: principles, standards and practice. // Bundy, Alan editor. 2nd ed. Adelaide : Australian and New Zealand Institute for Information Literacy, 2004.
Golenko, Dejana. Model intrakurikularnog pristupa informacijskoj pismenosti na visokoškolskoj razini u području prava / Vilar, Polona ; Stričević, Ivanka (mentor); Zadar, Odjel za informacijske znanosti, 2016.
Lau, J. (2008). Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija, recenzirano 30. srpnja 2006. Hrvatsko knjižničarsko društvo: Zagreb, 2011. Lau, Jesus. Guidelines on Information Literacy for Lifelong Learning. Final Draft. Retrieved July 12, 2008. URL: http://www.ifla.org/VII/s42/pub/IL-Guidelines2006.pdf (2023-07-02)
Torras, Maria-Carme; Saetre, Tove Pemmer (2009). Information literacy education: a process approach: professionalisng the pedagogical role of academic libraries. Chandos publishing : Oxford
Stričević, I., and Rubinić, D. (2013). Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog opismenjavanja studenata: istraživanje programa sveučilišne knjižnice sveučilišta Karl-Franzens Graz. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 54(4), 23–48. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=119017
Špiranec, S., and Banek Zorica, M. (2008). Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zavod za informacijske znanosti.

Kompetencijska matrica: C.2., D.3., F.3., F.4., F.5., G.1. – G.6.

Metode poučavanja: Predavanje: slušanje, gledanje, demonstracija, praktičan rad, rješavanje problema, rasprava; poticanje interakcije sa sadržajima e-tečaja (istraživanje na temelju pripremljenog materijala, samostalno učenje.

Mjerenje postignuća: Nakon što polaznici prođu kroz sve cjeline, izrada vlastitoga programa informacijskog opismenjavanja prema prikazanim koracima.