III.4. Kako? Za koga? Što? i Zašto? sačuvati knjižničnu baštinu
Namjena:
Tečaj je namijenjen knjižničarima svih vrsta knjižnica.
Ishodi učenja:
Polaznici će moći definirati osnovne pojmove vezane uz staru građu pohranjenu u baštinskim ustanovama, njezin značaj za društvo u cjelini i potrebu očuvanja za buduće generacije, bit će upoznati s osnovnim rizicima uništenja i propadanja stare građe, steći osnovna znanja o elementima provenijencije građe, steći znanja o pravima i obvezama imatelja stare građe te će biti upoznati s postupkom preventivne zaštite, uvjetima i postupcima potrebnima za stjecanje svojstva kulturnoga dobra i upisa u Registar kulturnih dobara RH.
Sadržaj:
Pod baštinom obično se drži „naslijeđe koje preci ostavljaju potomcima“ ili „vrijednost prošlosti koju prepoznajemo u sadašnjosti da bismo je očuvali za budućnost“. Osim elementa protoka vremena, koji ostavlja tragove na svim materijalnim sastavnicama kulturne baštine jer protok kronološkoga vremena s utjecajem okoliša uzrokuje starenje materijala, za kulturnu baštinu važni su prostor, kao fizički kontekst pojavnosti kulturne baštine, te društvo, kao značenjski kontekst razumijevanja i doživljavanja kulturne baštine.
Knjižnice su čuvarice baštine iskazane kao kolektivna memorija, ali i katalizatori kulturalnih promjena. Unutar knjižnica često su pohranjene zbirke stare građe kao djela kulturne baštine koje je potrebno očuvati, i to ne samo kao informacije sadržane u rukopisima i tiskanoj građi, već i kao fizičke objekte od povijesnoga i kulturološkog značaja. Upravo u tim zbirkama sadržana je srž specijalnoga knjižničarstva.
Zaštita stare građe jedan je od osnovnih zadataka svake knjižnice pa odgovor na pitanje što zaštititi glasi: Štiti se građa za koju se predmnijeva svojstvo kulturnoga dobra i koja ima svojstvo kulturnoga dobra, sukladno zakonima i podzakonskim (provedbenim) aktima. Zaštita podrazumijeva pravnu i fizičku zaštitu, koja je zakonska obveza svih imatelja jer je riječ o kulturnoj baštini, a predstavlja skup mjera kojima se pokušava usporiti propadanje pojedinačnih objekata, ali i cijelih zbirki. Svaki građanin dužan je voditi brigu o građi za koju se predmnijeva svojstvo kulturnoga dobra, a knjižnični djelatnici odgovorni su za očuvanje pisane baštine te trebaju biti upoznati s različitim uzrocima propadanja knjižnične građe, kao i metodama kojima se ono pokušava zaustaviti.
U okviru webinara, na primjerima javnih i privatnih knjižnica (knjižnica/zbirki vjerskih zajednica) prezentirat će se osnovni elementi obuhvata knjižnične građe kao kulturnoga dobra (opis dobra, pretpostavljena svojstva kulturnoga dobra, kulturološki značaj, uloga elemenata provenijencije građe itd.).
Odabrana literatura:
- Pearson, David. Books As History: The Importance of Books Beyond Their Texts. London: The British Library; Oak Knoll Press, 2011.
- Preserving cultural heritage: an IFLA guide. Dostupno na: https://repository.ifla.org/bitstream/123456789/1226/1/preserving-cultural-heritage.pdf
- Katić, Tinka. Stara knjiga: bibliografska organizacija informacija. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007.
- IFLA principles for the care and handling of library material. Paris: IFLA; Washington: CLIR, 1998. Dostupno na: https://www.ifla.org/files/assets/pac/ipi/ipi1-en.pdf
Kompetencijska matrica:
B.1., D.2., E.3.1., G.6.
Metoda poučavanja:
Predavanje i rasprava
Mjerenje postignuća: Polaznici će u okviru predavanja i rasprave na primjerima prepoznati elemente knjižnične građe kao kulturnog dobra.
Informacije o tečaju
Predavač:
Dr. sc. Marina Krpan Smiljanec, knjižničarska savjetnica
Datum održavanja:
U pripremi
Vrijeme održavanja:
U pripremi
Mjesto održavanja:
Online
Vrijednost:
0.15 CEU
Cijena:
Besplatno
