II.11. Razvijanje knjižničnih usluga za poticanje rane i obiteljske pismenosti
Namjena:
Knjižničarima narodnih knjižnica koji rade u dječjim odjelima i bibliobusima, ravnateljima i voditeljima županijskih matičnih razvojnih službi, školskim knjižničarima.
Ishodi učenja:
Polaznici će usvojiti temeljna znanja o ranoj i obiteljskoj pismenosti potrebna za razumijevanje i učinkovitu primjenu u knjižnicama, osmisliti ili nadopuniti postojeće knjižnične usluge koje uključuju djecu rane dobi i njihove roditelje, odgajatelje i druge stručnjake, moći će uspostaviti suradnju s partnerima u lokalnoj zajednici s ciljem osvještavanja važnosti stvaranja poticajnog okruženja u obitelji prema knjizi i čitanju, preporučiti roditeljima i odgajateljima kvalitetne izvore informacija koji uključuju i digitalne sadržaje (mrežne stranice, aplikacije za djecu), biti u mogućnosti izgraditi knjižnične zbirke za roditelje, zbirke slikovnica, zbirke didaktičkih igračaka, prepoznati kvalitetu ilustracije, primjerenost i zanimljivost sadržaja slikovnice za djecu rane dobi.
Sadržaj:
Obiteljska pismenost izuzetno je važna za razvijanje pismenosti kod djece rane dobi. Temelji za cjeloživotno učenje stvaraju se upravo u ranoj dobi i stoga je važno da knjižničari dopru do sve većeg broja roditelja kako bi im skrenuli pozornost na važnost stvaranja poticajnog okruženja kod kuće za kasniji razvoj vještina čitanja i pisanja. Poticanje rane pismenosti treba započeti djetetovim rođenjem, a u taj proces trebaju se uključiti svi mjerodavni partneri: roditelji, zdravstveni djelatnici, odgojno-obrazovne ustanove, stručnjaci različitih profila, volonteri. Donositelji odluka i financijeri moraju shvatiti da je rana pismenost ključna za obrazovanje i društvo te da će ulaganje u podučavanje rane pismenosti donijeti dugoročnu dobit cjelokupnom društvu. Knjižnice trebaju organizirati programe pismenosti koji uključuju roditelje, djecu, odgajatelje i druge stručnjake kako bi se razvili elementi obiteljske pismenosti poput broja knjiga u kućnoj biblioteci ili aktivnosti koje se prakticiraju u obitelji, a vezane su uz poticanje pismenosti djece (čitanje, pjevanje pjesmica, pričanje priča, slaganje kućnih knjižnica…). Novija studija koja analizira niz prethodnih istraživanja o čitanju objavljena 2012. godine pokazala je da pristup knjigama ima veći utjecaj na kasnija čitateljska postignuća i odnos prema čitanju nego socio-ekonomski status djeteta/obitelji koji se prethodno smatrao presudnim. Osiguran pristup knjigama može ublažiti negativan utjecaj siromaštva na čitateljska postignuća, a kako je poznato da siromašna djeca imaju manje doticaja s knjigom, knjižnice i knjižničari trebaju i mogu djelovati upravo u tom smjeru – osigurati dostupnost čitateljskoj građi svima. Za djecu rane dobi to ponajprije znači da roditelji zajedno s njima trebaju biti korisnici čitateljskih programa, jer oni su ti koji će osigurati da iskustvo čitanja ne bude samo izolirani slučaj nego stalna aktivnost u obitelji. Stoga osposobljavanje knjižničara mora ići ukorak s rastućim potrebama u poticanju rane i obiteljske pismenosti.
Webinarom ćemo predstaviti primjere dobre prakse u poticanju obiteljske pismenosti i rijetka istraživanja o tome što i koliko hrvatske knjižnice čine za obitelji s djecom rane dobi; predstaviti deklaracije/dokumente te kvalitetne digitalne sadržaje (mrežne stranice, aplikacije za djecu).
Odabrana literatura:
1. Petr, K. Obiteljska pismenost. // Dijete i društvo : časopis za promicanje prava djeteta / Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. 6 (2005), 2 ; str. 364-378.
2. Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008.
3. Stričević, Ivanka; Čunović, Kristina. Knjižnične usluge za djecu rane dobi i roditelje u Hrvatskoj // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56 (2013), 3; 47-66.
4. Petrić, Danijela; Bonta, Gordana; Sesvečan, Marija. Igrajmo se! Čitaj mi! : priče, igre i pjesmice za bebe i malu djecu : preporuke roditeljima za poticanje rane pismenosti. Koprivnica : Knjižnica i čitaonica “Fran Galović”, 2012.
5. Ferenčić Martinčić, Ivanka; Lesinger, Maja. Bilješke dječjeg knjižničara. Virje : Narodna knjižnica Virje, 2019.
Kompetencijska matrica: B.1., C.1., C.2., F.5., G.1., G.2., G.6.
Metode poučavanja:
Predavanje i rasprava
Mjerenje postignuća:
Polaznici će planirati uslugu za poticanje rane i obiteljske pismenosti.
Informacije o tečaju
Predavači:
Kristina Čunović, knjižničarska savjetnica
Danijela Petrić, knjižničarka
Datum održavanja:
U pripremi
Vrijeme održavanja:
U pripremi
Mjesto održavanja:
Online
Vrijednost:
0.15 CEU
Cijena:
Besplatno
